Kamačnik

Izletište Kamačnik u Gorskom kotaru s restoranom, ribogojilištem i 3,5 km dugom neobičnom šetnicom punom mostova u zaštićenom prirodnom krajoliku, izazov je za svakog ljubitelja prirode. A takvi će ovdje naći još i više – kanjon Kamačnik (3 km), bogatu floru, pravu riječnu pastrvu. A sve to na dohvat ruke, autocestom do Vrbovskog u čijoj je blizini ovo turističko odredište. Tri kilometra ljepote nedirnute prirode.Kamačnik je zaštićeni krajolik svojim prirodnim ljepotama pobuđuje pozornost već dugi niz godina. Ovaj je dio prirode na području grada Vrbovsko već dugi niz godina predstavlja turističku atrakciju.

Posebna je atrakcija kanjona Kamačnik, čija je dužina od izvora do ušća 3 km, put koji vodi čas rubom stijene, čas drvenim mostovima sagrađenim iznad šumovita potoka do lijepe zelene doline, da bi se nakon još jednog kilometra među šumovitim obroncima otkrio kotao s dubokim tamnim jezercem, kraškim vrelom Kamačnika (410 m). Sam pješački put, mostići i galerije izgrađeni su 1961. Početni dio kanjona još je ljepši jer je obrastao bujnom šumom. Na samom ulazu u kanjon nalaze se ostaci stare pilane koja je izgorjela i koja ne nagrđuje prostor, već nas vraća u prošlost i daje okolišu posebno romantičan ugođaj. Tok potoka je nesvakidašnji, u izvorišnom dijelu teče nešto mirnije, dok se nizvodno od izvora preko brojnih kaskada, probija kroz uski kanjon, stvarajući brzace. Dodatnu ljepotu daje mu prekrasna modrozelena boja.
Ova je tekućica izuzetne ljepote, svaki metar njezinog toka drugačeiji je od predhodnog. Naš istaknuti planinarski pisac prof. dr. Željko Poljak u svojoj knjizi Planine Hrvatske piše o Kamačniku kao o “sutjesci punoj divlje romantike”. Kamačnik je svoju sutjesku usjekao u masiv Velike Kapele i ulijeva se u rijeku Dobru rušeći se manjim slapom budući je na ulazu u kanjon pregrađen jazom i ujezeren. Izvor Kamačnika tipičan je kraški, pri čemu voda do izvora dolazi iz potopljenog špiljskog kanala.

Kanjon se ističe bogatstvom biljaka. Na vlažnijim staništima rastu bukove šume, a na prisojnim kamenitijim stranama ima crnog graba i crnog jasena. Od ostalih biljaka tu ima i zaštićenih vrsta poput mekane veprine, lovorastog likavca, biskupske kapice, šumske urodice i sl., raznih vrsta paprati I šaševa. Na močvarnom tlu raste trava beskoljenka. Posebno je ekološki vrijedan dio područja podno zaselka Japići gdje bočno bujični potoci utječu u Kamačnik, a obronci su obrasli šikarama vrbe i šumarcima crne johe. Izvor samog Kamačnika još nije dovoljno istražen, ali je zanimljiv zbog endemične podzemne faune. Tako je nađen endemični podzemni račić, a potok je poznat i po populaciji riječne pastrve. U okolišu se zadržavaju i šareni daždevnjaci, a ponekad doleti i siva čaplja.
Na mjestu gdje Kamačnik ulazi u Dobru, nalazi se ugostiteljski objekt koji gostima nudi odmor uz domaću hranu i piće.
Do samog se ušća može doći automobilom, a blizina željezničke postaje i autoceste Rijeka-Zagreb, izlaz Vrbovsko, omogućuju jednostavan i brz pristup ovom fenomenu prirode.
Svaki dolazak u Kamačnik mora u duši probuditi osjećaj ljubavi prema prirodi i blagu koje ona nesebično dijeli sa nama. Prekrasni zaštićeni krajolik Kamačnik je nezamjenjivo mjesto za druženje ljudi koji u prirodi vide onaj pravi i stinski odmor.Zvukovi koji se prostiru kanjonom te lijepe riječice su jednostavno neponovljivi i svakom ljubitelju prirode nude ono što u vrevi grada sigurno neće naći.