Split

Split obiluje restauracijama i konobama u kojima se može uživati u domaćim specijalitetima. Brojne su i plaže i kupališta u gradu i bližoj okolici. Napose su popularne Bačvice, pješčana plaža gotovo u samom središtu Splita. Bogat je i kulturni i zabavni život, osobito ljeti, kada se Split sa svojim trgovima, dvorištima i drugim prostorima pretvara u veliku pozornicu pod vedrim nebom. Usred sezone održava se tradicionalni festival Splitsko ljeto, kada se izvode drame, opere i koncerti (od polovice srpnja do polovice kolovoza). Splitske subotnje večeri posvećene su ozbiljnoj glazbi. Održavaju se i festivali zabavne glazbe, Art – ljeto, folklorne priredbe, pučka fešta Dani Radunice i drugo. Tijekom godine upriličuju se Marulićevi dani (u travnju), Knjiga Mediterana (u listopadu), a među tradicionalnim manifestacijama su Blagdan sv. Križa, Sajam cvijeća, Bal Splićana, sajam vina i dr. Dan grada slavi se 7. svibnja, na Blagdan sv. Duje, zaštitnika grada.

Gospodarsko, administrativno i kulturno središte Dalmacije. Uz brodogradnju, znatnu važnost ima prerada plastičnih masa, industrija cementa, prehrambenih i drugih proizvoda. Po prometu putnika i robe važna je hrvatska luka. Središte je pomorskih veza s obalnim i otočnim lukama i završna postaja željezničkih pruga sa zaleđem. Trajektno je povezan sa svim srednjodalmatinskim otocima, te s Anconom u Italiji; brodske se veze, osim sa svim otocima, održavaju s Pulom, Venecijom, Dubrovnikom i dalje s Grčkom. Split je od davnine značajno kulturno središte. Već u VIII. st. ondje je postojala pisarska škola. U XIII. st. Toma Arhiđakon piše djelo Historia Salonitana, važan izvor za srednjovjekovnu povijest Hrvata. Potkraj XV. st. Split postaje jakim humanističkim žarištem, u njemu djeluju književnik i polihistor Marko Marulić, autor prvog epa na hrvatskom jeziku (Judita) i više humanističkih pisaca, književnika i povjesničara. Split do danas daje svojevrstan pečat hrvatskom stvaralaštvu i kulturi.
U ranomu srednjem vijeku Split se izgrađuje unutar Dioklecijanove palače. Gospodarski napredak u XIII. i XIV. st. uvjetuje intenzivniju izgradnju; grad se širi izvan zidova Dioklecijanove palače, a uz njezin zapadni zid razvija se novo središte oko kojeg se u XIV. st. podižu zidovi, a u XVII. st. nov obrambeni sustav s istaknutim bastionima graditelja A. Maglija. Na zapadnoj i istočnoj strani grada razvijaju se težačka naselja Veli Varoš i Lučac, koja se kasnije povezuju sa starim dijelom grada u jednu cjelinu. Između dva svjetska rata grad se širi po južnim padinama Marjana i prema istoku u predjelu Bačvice, gdje se izgrađuje moderni dio grada. U tijeku II. svjetskoga rata grad je teško bombardiran, osobito u obalnom dijelu jugoistočno od Dioklecijanove palače (danas je na tom mjestu park). Od 50-ih godina Split karakterizira nagli prostorni rast.

Park-šuma Marjan je zelena oaza kojom se Splićani generacijama s pravom ponose, koju čuvaju i njeguju. Ondje su šetališta, vidikovci, solariji, trim-staze, igrališta i splitski zoološki vrt. S njegova se vrha pruža prekrasan pogled na stari i novi dio Splita. Do Marjana se iz povijesne jezgre Splita stiže ugodnom šetnjom za 15-ak minuta kroz staro pučko naselje Varoš. Marjanskim stepenicama, sljemenom brda, dolazi se do drugoga, višeg vrha Marjana, Telegrina, s čijeg vidikovca puca pogled na splitski poluotok, Kozjak, Mosor, na Kaštelanski zaljev, Salonu i Klis, Trogir i Čiovo, te na Šoltu, Brač, Hvar i Vis. Južne marjanske hridi u posljednje su vrijeme omiljeno vježbalište alpinista i slobodnih penjača, koji se svakoga travnja okupljaju na tradicionalnom Kupu Marjana.

Spaladium Arena je višenamjenska športska dvorana u Splitu. Izgrađena je za potrebe Svjetskog prvenstva u rukometu 2009. Smještena je između vojne luke i brodogradilišta. Sastavni je dio Spaladium Centra koji može primiti 12,500 posjetitelja koji će osim športskog, sadržavati ugostiteljske, zabavne i poslovne sadržaje.

U Splitu su 1979. održane Mediteranske igre u kojemu djeluju mnogi poznati i popularni sportski klubovi i natjecatelji, a mnogobrojni su i tereni kojima se mogu koristiti rekreativci. Pružaju se mogućnosti za bavljenje gotovo svim sportovima na kopnu i na vodi, od nogometa, košarke i tenisa preko planinarstva i streljaštva do ribolova, skijanja na vodi i veslanja.